DAN KADA JE GOREO IDENTITET: Potresno svedočenje Danijele Nikolić o martovskom užasu u Mitrovici

Foto: Tanjug/video

Povodom godišnjice martovskog pogroma nad srpskim stanovništvom na Kosovu i Metohiji, predsednica skupštinskog Odbora za Kosovo i Metohiju Danijela Nikolić iznela je potresno lično svedočanstvo o događajima koji su zauvek obeležili modernu srpsku istoriju. Umesto suvoparnih političkih ocena, Nikolić je u prvi plan stavila ljudsku dimenziju tragedije kojoj je direktno prisustvovala u Kosovskoj Mitrovici.

Apokaliptično jutro u Kosovskoj Mitrovici

Prisećajući se kobnog 17. marta 2004. godine, Nikolić je opisala atmosferu koja je u rano jutro zahvatila grad, ostavljajući stanovništvo u potpunom šoku i neizvesnosti.

— Sve je počelo rano ujutru, oko pola devet, kada je grad počeo da gori. U tom trenutku niko nije mogao ni da nasluti razmere organizovane akcije koja se odvijala — navela je ona, opisujući scene koje su podsećale na apokalipsu.

Kroz seriju od 33 odvojena akta masovnog nasilja, uništavana je privatna imovina, ali i neprocenjivo kulturno nasleđe. Prema njenim rečima, cilj je bio jasan: brisanje tragova postojanja jednog naroda kroz vatru i progon.

Izostanak podrške sopstvene države

Posebno bolan segment njenog svedočenja odnosi se na osećaj napuštenosti koji je narod tada osećao. Dok su goreli manastiri i crkve kao vekovni stubovi identiteta, institucionalni odgovor iz Beograda je izostao.

— Srpski narod u tom kritičnom istorijskom trenutku nije imao adekvatnu podršku sopstvene države, čije su institucije tada ostale neme i pasivne pred razaranjem koje je zahvatilo pokrajinu — istakla je predsednica Odbora.

Ona je dodala da je takva pasivnost samo ohrabrila vinovnike nasilja, te da je Priština, umesto osude za organizovano etničko čišćenje, praktično nagrađena procesom međunarodnog priznavanja.

Kontinuitet progona i danas

Zaključujući svoje svedočenje, Nikolić je povukla direktnu paralelu između 2004. godine i današnje situacije na terenu. Ona smatra da se politika proterivanja Srba, započeta pre više od dve decenije, nastavlja u kontinuitetu, samo u drugačijim formama.

— Sećanje na te događaje mora ostati živo kako bi se razumela današnja pozicija Srba u pokrajini koji se i dalje suočavaju sa sličnim pritiscima — poručila je Nikolić, naglašavajući da su događaji iz 2004. bili samo uvod u decenije nestabilnosti.

E.M.

Total
0
Shares
Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Related Posts
Ovaj sajt koristi kolačiće radi pravilnog funkcionisanja, analize posete i unapređenja korisničkog iskustva. Klikom na „Prihvatam“ saglasni ste sa korišćenjem svih kolačića.